Bichnan na Boneiru ta área públiko i aksesibel pa tur hende

Bichnan di Boneiru ta propiedat di Entidat Públiko Boneiru.

Pa motibu ku den pasado a duna tereno na èrfpagt a lo largo di kosta i a konstruí riba e terenonan akí, nos kostanan kada bes ta bira ménos aksesibel. Sinembargo tur bich na Boneiru ta tereno públiko i no por redusí akseso liber na e bichnan akí sin mas. Esaki ta importante pa tur hende na Boneiru sa.

E ‘bichnan di laman’, manera e bichnan di Boneiru yama formalmente, ta propiedat di Entidat Públiko Boneiru. Den artíkulo 26, insiso 1 di Buki 5 di e Buki di Lei Sivil BES esaki ta stipulá komo lo siguiente: ‘Ta presumí ku e bichnan di laman, e suela bou di e ‘binnenwater’-nan, i tambe e islanan grandi i chikitu i e sekunan ku tin den e awanan akí, ta propiedat di e entidat públiko kaminda nan ta situá.’

Doñonan di un pida tereno a lo largo di kosta hopi biaha tin e tendensia pa ekstendé loke ta separá nan kurá, e muraya òf e trankera a lo largo di nan tereno, te riba bich. Esaki ta limitá akseso liber na e bich. Esaki pues no ta pèrmití, pasobra e ‘bichnan di laman’ ta públiko.

Den artíkulo 26, insiso 2 di Buki 5 di e Buki di Lei Sivil BES ta stipulá ku ‘limitashon di e karakter públiko di bichnan ku ta pertenesé na Estado òf na un entidat públiko pa medio di hasi traspaso, hipoteká, duna den uso òf otro manera, tin mester di un pèrmit spesial otorgá pa lei òf respektivamente un ordenansa insular’. Den idioma hurídiko tin pará akinan ku no por kita e karakter públiko di un bich sin mas. Kolegio Ehekutivo tampoko no por hasi esaki. Solamente si Konseho Insular den forma eksplísito stipulá ku a duna un bich por ehèmpel na èrfpagt òf ku a hür òf bende esaki, esaki por limitá akseso liber na e bich. E ora ei e bich ei no ta área públiko mas.

E pregunta ta keda: kiko ta komprondé eksaktamente bou di un bich? Na unda un bich ta kuminsá i na unda e ta kaba? E Dekreto Insular parke marino Boneiru (A.B. 2010, no. 14) ta definí bich komo ‘e parti sin konstrukshon i (pa gran parti) sin vegetashon, situá entre di un banda e liña normal di laman i di un otro banda e kuminsamentu di vegetashon natural sin interupshon, o sea e base di e barera ku ta evitá ku laman ta subi tera, o sea kuminsamentu di e konstrukshon ku pa hopi tempu t’ei kaba.’

Esaki ta nifiká: bich ta kore for di e liña normal di laman te kaminda vegetashon natural ta kuminsá òf te kaminda un barera pa wanta laman ta kuminsá, òf te kaminda pa hopi tempu kaba tin konstrukshon.

Si tin situashon di kua bo ta pensa ku tòg nan ta hasi akseso na bich imposibel, e ora ei bo por hasi pregunta tokante esaki òf mèldu esaki na Direktorado di Supervishon i Mantenshon di Lei di Entidat Públiko Boneiru na number di telefòn 717 5330.  

Anekso

Artíkulo 5:26 Buki di Lei Sivil BES

1.
Ta presumí ku e bichnan di laman, e suela bou di e ‘binnenwater’-nan, i tambe e islanan grandi i chikitu i e sekunan ku tin den e awanan akí, ta propiedat di e entidat públiko kaminda nan ta situá.

2.
Limitashon di e karakter públiko di bichnan ku ta pertenesé na Estado òf na un entidat públiko pa medio di traspaso, hipoteká, duna den uso òf otro manera, tin mester di un pèrmit spesial otorgá pa lei òf respektivamente un ordenansa insular.

Tin un regla mas den e Dekreto Insular maneho di naturalesa (art. 35) ku por otorgá un pèrmit pa konstruí òf yena un bich solamente si e bich tin akseso liber.