Diskurso Gezaghèber E.E. Rijna 4 di mei 2022

" I semper nos tin ku keda konmemorá 4 di mei. "

Damas i kabayeros,

Awe nos ta konmemorá tur víktima hulandes desde Segundo Guera Mundial. Tantu militarnan i suidadanonan ku a muri den situashonnan di guera i den operashonnan di pas. Tin di nan ku simplemente tabatin mala suerte ku na e momentu robes nan tabata na e sitio robes, manera por ehempel e tripulashonnan di e barkunan petrolero ku supmarinonan aleman a ataká na aña 1942 den laman karibense. Einan hopi boneriano a pèrdè nan bida. Nan nòmbernan boso por mira riba e monumento akí.

Ku na Boneiru ya pa 77 aña kaba nos no tin mester di tin miedu pa bira víktima di violensia di guera, nos por yama danki na e personanan ku durante añanan 40 – 45 a paga e preis di mas haltu pa nan kurashi i balentia. Nan a sakrifiká nan bida pa libertat di boso i di mi. Manera por ehempel e rubiano Boy Ecury i e yu di kòrsou George Maduro kendenan a desplegá un ròl aktivo den resistensia. Ménos konosí ta e storianan tokante bonerianonan den resistensia. Un di nan ta nos Nicolaas ‘Colá’ Debrot. For di su konsulta di dòkter di kas na Amsterdam el a desplegá un kantidat grandi di aktividat di resistensia, asina nos por lesa den e buki ‘Wereldoorlog in de West’. Debrot a sobrebibí e guera i bira gobernador di Antia Hulandes, pero prinsipalmente tambe un eskritor famoso.

Aun ménos konosi ta storianan tokante bonerianonan, hombernan di laman balente, ku a sirbi entre otro den marina merkantil kontribuyendo asina na e viktoria di aliado nan den segunda guera mundial. Nan a soru pa e kombustibel i materialnan necesario jega kampo di bataya na oropa krusando entre otro oseano atlantiko ku tur riesgo nan di wordu torpedea. Un di e hombernan di laman baliente aki ta mi tio grandi, José Maria Martis, boneriano ku a nabega den marina merkantil di merka. E tabatin e suerte di a sobrebibi i wordu kondekora pa su balentia i aporte na e viktoria di aliadonan i e libertad ku ta ahinda nos ta gosa di dje.

Na nan tur mi kier para ketu i jama danki pa esaki.

Boneiru tabata enbolbí den e guera na un otro manera tambe. Na nos isla nan a traha un kampo di internamento pa entre otro suidadanonan aleman i austriako ku tabata permanesiendo na Antia Hulandes i ku nan tabata konsiderá komo enemigu di estado. Tambe hendenan ku nan tabata sospechá di tabata simpatisá ku nazismo, nan tabata sera den e kampo ei, djis algun stap for di akí.

Un edishon di e revista ‘Vrij Nederland’ ku nan a traha na Londres den e tempu ey a menshoná dikon nan a skohe pa Boneiru. ‘E sitio di mas trankil na mundu, ku un kapital ku no ta otro for di un pueblesito.’ Boneiru no tabatin refineria manera Kòrsou i Aruba, un industria ku alemannan tabata eksperensiá komo menasante.

Tòg Boneiru tampoko no a skapa di un obligashon di blèkout i toke de keda e tempu ey. Resientemente nos mes por e eksperensha, den un periodo kortiku, e sintimentu deprimi na momentu ku nos tabatin toke de keda pa motibu di e pandemia di COVID. Esaki ta nada komparabel ku e situashon den segunda guera mundial ku nos hendenan a pasa den.

Damas i kabayeros, aunke awe nos ta konmemorá nós fayesidonan, mi no ke laga  e momentu akí pasa forbei, sin para ketu tambe na e teribel guera na Ukraina. No pa motibu di e konsekuensianan pa nos mes, manera e kostonan di energia ku a subi, pasobra no por kompará esei ku e sufrimentu sin presedente ku nan ta kousa na e poblashon di ukraina. E akontesimentunan teribel ku ta tumando lugá na e pais ei ta konfirmá ku libertat no ta algu ku ta bini di mes, nos propio libertat tampoko. Pa e motibu akí nos ta konmemorá awe. I semper nos tin ku keda konmemorá 4 di mei.