Entidat públiko Boneiru ta tene resepshon di despedida pa Gezaghèber Rijna

Manera ta korespondé na un bon tata di pueblo el a hasi lo máksimo pa nos isla.

Riba djabièrnè 28 di aprel Entidat Públiko Boneiru a tene un resepshon kaminda a tuma despedida di Edison Rijna komo gezaghèber di Boneiru. Entrante 18 di aprel el a kuminsá traha komo enviado spesial pa Hulanda Karibense. Durante e okashon públiko akí den Parke Wilhelmina disfrutando di algu di kome i di bebe i músika di e banda di hóben ‘Formashon Musikal Krioyo’, e presentenan por a pasa un ratu ameno ku otro i skucha diferente diskurso.

Diputado James Kroon, kende durante henter e periodo ku Rijna tabata den funshon komo gezaghèber a traha huntu kuné, a gradisié pa tur su trabou durante e nuebe aña tras di lomba i a bisa ku Rijna tabata e ‘faktor konstante’ durante e periodo akí. ‘Manera ta korespondé na un bon tata di pueblo el a hasi lo máksimo pa nos isla. Danki na sr Rijna e konfiansa den Boneiru a krese, hendenan a muda bin biba akinan i nos poblashon a oumentá. Su meta ta pa Boneiru bai dilanti i huntu nos a pone pasonan grandi den e direkshon ei. Boneiru tin hopi potensial i nos a demostrá esei.’

E sekretario insular nobo di Boneiru, Christopher Frans, den su diskurso tokante Rijna a bisa e públiko presente: ‘Semper e tabata e persona ku tabata boga pa adelanto. Segun Rijna semper Boneiru mester bai dilanti. E tabata disidido i tabata tuma desishonnan den un forma determiná. Esaki pasobra e no tabata gusta keda drai rònt. Di un otro banda e tabata apliká outoreflekshon tambe, ora segun su propio wisio el a reakshoná poko fuerte durante un reunion. Tiki hende por hasi esaki.’ Al final Frans a indiká ku e ta karakteristiká Rijna komo un hende ku hopi biaha tabata mustra su sintimentu humano. ‘Semper su porta tabata habrí.’

Bon relashon ku nos islanan ruman

Pa medio di imágennan di video e presentenan por a skucha mensahenan di kolega mandatarionan di nos islanan ruman, manera gezaghèber di Saba Jonathan Johnson, promé minister di Aruba Evelyn Wever-Croes, promé minister di Kòrsou Gilmar Pisas i komisario di gobièrnu na Sint Eustatius Alida Francis. Johnson a gradisí Rijna pa e bon koperashon, partikularmente durante e orkan na aña 2017. Wever-Croes a wak bèk riba e añanan tras di lomba i e plasentero koperashon mutuo, spesialmente durante e pandemia. Den su diskurso Pisas tambe a pone énfasis riba e relashon sumamente bon entre Boneiru i Kòrsou i el a bisa ku e tin tur konfiansa ku Rijna, den su funshon nobo, lo hasi esfuerso pa e islanan. Francis a ekspresá su mes tokante e kolaborashon entre e mandatarionan di e islanan BES i Ministerio di Salubridat i Bienestar: ‘Danki na e kolaborashon akí nos a logra tene nos komunidatnan seif. E aserkamentu konhunto akí ta proba ku tin desafionan komun ku nos tin ku atendé konhuntamente ku nan tambe.’

Lèsnan sabí di wela Chichia

Den e diskurso di Rijna mes, e lèsnan sabí di bida di su wela Chichia tabata sentral. El a kuminsá ku un storia tokante tempu ku e tabata mucha, kon su wela tabata atvertié pa nunka no bai traha den bestürskantor, e ofisina prinsipal di gobernashon. ‘Mucha, wak pa nunka bo no bai traha den e edifisio hel akí’, asina Rijna a sita su wela. No opstante – òf segun Rijna mes a bisa, kisas netamente pa motibu di e atvertensia akí – semper tabata un soño p’é pa bira gezaghèber di Boneiru. ‘Una bes den e edifisio hel, rápidamente mi a deskubrí ku bo mester ta meskos ku Superman pa por hasi e trabou akí. Bo no tin niun dia liber, bo no tin vakansi, bo mester por bisti diferente pèchi, bo no por bira malu i semper bo mester tin bon bèis. Bo mester keda hari i semper soportá tur kos numa. Bo ta okupá for di mainta tempran te anochi lat i bo telefòn ta keda zona nònstòp pa solushoná kada problema ku presentá. Bo mester, bo mester, bo mester... Pero mi wela i mi tata a siña mi tambe tokante sabiduria di kunukero: no hasi muchu difísil, i aserká kada problema òf reto ku trankilidat i konfiansa.’

‘Protehá nos kultura’

‘Un kunukero sa ku pa tur kos tin un motibu i kon skars ku e medionan por ta, semper tin un solushon’, segun Rijna. Tambe el a papia ku e presentenan tokante e peliger ku ta eksistí di pèrdè nos kultura i nos propio identidat i e nesesidat pa mantené esakinan. ‘Wak por ehèmpel kuantu kreatividat tin rònt di nos den e siman na kaminda pa Dia di Rincon ku músika, baile, arte i kuminda. Esaki ta nos kultura i niun hende no por kita esaki for di nos. P’esei ta di gran importansia pa nos hasi esfuerso pa protehá nos kultura i nos patrimonio kultural. Rijna a finalisá su diskurso menshonando kon agradesido e ta di por a traha ku e empleadonan di su gabinete, e empleadonan públiko i kolega mandatarionan di Entidat Públiko Boneiru i e diferente partnernan di kadena. ‘Mi ta gradisí boso tur pa boso sosten i danki ku mi por tabata boso gezaghèber. El a terminá ku un reverensia profundo, siguí pa un aplouso duru i largu di parti di e públiko presente ku alabes a keda hopi konmové.