Spich di dr. Marian Luinstra-Passchier riba 1 di aprel 2021

Nos tin un brote grandi di Covid-19 na Boneiru i e variante ingles a kousa esaki.

Kralendijk - Nos tin un brote grandi di Covid-19 na Boneiru i e variante ingles a kousa esaki. E dos promé brotenan na sèptèmber 2020 i yanüari 2021 tabata chikitu, kompará ku loke ta pasando aworakí. E brote a kuminsá fin di febrüari i for di e momento ei, hopi hende ta pegando ku e vírùs na Boneiru. Aworakí e vírùs ta plamá tur kaminda den nos komunidat. Hendenan ta pega ku e vírùs na trabou, na kas i den nan grupo di amigunan.

Na man robes nos ta mira un punto kulminante na sèptèmber 2020, despues nos ta mira un punto kulminante mas grandi na yanüari 2021. I na final nos ta mira e brote grandi di mart 2021. Na man drechi riba e gráfiko nos ta mira un bahada leve. E siman aki tabatin ménos kaso positivo.

Esei ta spesialmente pasó ménos hende a laga tèst nan mes. Nos ta spera ku, ounke mas hende bai laga tèst nan mes, e liña aki lo sigui baha. E ora ei so nos por ta sigur ku nos ta bayendo den e bon direkshon. Nos no a yega ainda!

Na kuminsamentu di mart ora ku e brote a kuminsá, nos a mira ku prinsipalmente hóben adulto a pega ku e vírùs: hendenan entre 20 i 40 aña. Den kurso di e brote nos ta mira ku e vírùs ta plamando den famianan i na trabou. Ademas nos ta mira ku hóben i muchanan ta pega ku e vírùs, pero spesialmente hendenan entre 40 i 60 aña. E kantidat di nos hende grandinan ku ta pega ku e vírùs ta mas abou, pero pa nan e konsekuensianan ta muchu mas grandi. Un par di siman despues ku e brote a kuminsá, nos ta mira ku e kantidat di hende ku mester bai hòspital ta subi. Esei a pasa akinan tambe. E kantidat di hende ku mester bai hospital ta haltu i tur dia e ta subi mas. Un kantidat limitá di pashènt por keda den hospital, i e hòspitalnan na Aruba i Kòrsou ta yen ku nan propio pashèntnan. Pa e motibu ei aworakí nos ta manda pashèntnan Colombia pa nan haña e kuido nesesario ayanan. Ta di lamentá ku luna pasá shete hende a muri debí na Covid 19. Famia di e defuntunan ta den nos pensamentu.

Nos tin dos manera pa nos sali for di e situashon alarmante akí. E promé ta: tene bo mes na e reglanan básiko: tene distansia, keda kas, keda leu for di gruponan, laba man, laga tèst bo mes ora ku bo tin keho. Mira tur hende ku bo topa komo un hende ku posiblemente tin e vírùs i tene distansia. Esei ta e promé regla.

E di dos regla ta: ban bakuná mas lihé ku ta posibel. E ta hopi importante pa nos laga bakuná tur hende mas lihé ku ta posibel, spesialmente nos hende grandinan. Si bo tin mas ku 60 aña i bo no a mèldu bo mes ainda, hasi esei mesora. E bakuna no ta protehá bo kompletamente kontra Covid, pero si bo pega ku e vírùs, bo no lo bira malu òf hopi malu. Si bo tin ménos ku 60 aña: mèldu bo mes pa e bakuna i bin ku bo mama, bo tata, bo welanan i bo tanta i tionan. Nos por sali for di e situashon alarmante aki únikamente si nos bakuná. Pues partisipá i mèldu bo mes: ban bakuná!