Boneiru ku tráfiko seif

Un isla. Tres karakter. Un mishon kompartí.

Nos kampaña pa aña 2026 ta introdusí un aserkamentu inovativo, sostené pa AI pa oumentá konsientisashon relashoná ku komportashon seif den tráfiko na Boneiru. Sentral den e kampaña tin tres personahe narativo, inspirá pa hendenan i storianan di Boneiru: Mamai, Hèlmpi i Kapitan. Pa medio di nan eksperensianan i nan lèsnan di bida, nan ta enbolbí komunidat na un manera rekonosibel i atraktivo.

Pa medio di sigui nan storianan, reglanan importante di tráfiko i instrukshonnan práktiko pa komportashon responsabel riba kaminda, paso pa paso ta haña bida. Di e manera akí ta yuda hende di tur edat pa diariamente hasi eskoho na un manera mas seif.

Siguridat den tráfiko na Boneiru

Huntu nos ta sòru pa tur hende yega kas sano i salvo. Tur dia nos ta kompartí kaminda na Boneiru: shofùr di vehíkulo, koredó di skuter, koredó di motosaikel, koredó di ‘quad’, hende riba baiskel, peaton, mucha, hende grandi i bishitante. Pa e motibu akí siguridat den tráfiko ta algu di nos tur. Un momentu di keda sin paga tinu, por tin konsekuensia grandi. Un solo app. Un solo slòk chikitu di bo kos di bebe. Kore un par di kilometer muchu duru. Pa e motibu akí nos ta pidi tur hende pa skohe konsientemente pa komportashon seif, pa bo mes i pa e hendenan rònt di bo.

Partisipá: hasi bo eskoho di siguridat awe

Skohe un solo palabrashon konkreto pa bo mes (i ekspresá esaki na bos haltu):

  • Mi ta kore mi vehíkulo sin bebe alkohòl.
  • Mi ta kore mi vehíkulo sin telefòn den mi man.
  • Mi ta mara mi faha di siguridat / bisti mi hèlm.
  • Mi ta kumpli ku e velosidat máksimo.

Esaki pasobra siguridat den tráfiko no ta kuminsá ku un but, e ta kuminsá ku komportashon konsiente. Bo tin pregunta òf bo ke mas informashon? Manda bo pregunta via email na communicatie@bonairegov.com

Kiko lei di tráfiko ta bisa? E Ordenansa di Tráfiko (revisá na aña 2019) t’ei pa mehorá siguridat den tráfiko na Boneiru. Wak i lesa e Ordenansa di Tráfiko akinan. 

Velosidat. Kore trankil ta skapa bida di hende.

Den área residensial: maksimalmente 40 km pa ora, skuter 30 km pa ora.
Pafó di área residensial: maksimalmente 60 km pa ora, skuter 55 km pa ora.

Telefòn

No tene telefòn òf tèblet den bo man ora bo ta kore un vehíkulo. Warda bo aparato promé ku bo kuminsá kore.
Kos ku ta kita bo atenshon ta dura solamente un sekònde.

Faha di siguridat i mucha

Faha di siguridat ta obligatorio pa e shofùr i su pasaheronan.
Mucha bou di 4 aña solamente den un stul aprobá pa mucha.

Visibilidat i glas di outo

Sòru pa bo bista ta liber. No mester tin sker òf otro kos ku ta stroba.
Glas skur mester kumpli ku e eksigensianan legal.

Preferensia i usuarionan vulnerabel di kaminda

Semper duna preferensia na hende ku no por kana bon i na hende siegu / hende ku no ta mira bon.
Na un ‘zebrapad’ bo ta laga peaton i vehíkulo di hende ku limitashon krusa kaya.
Na un rotònde, tráfiko ku ta riba e rotònde kaba tin preferensia.

Alkohòl i droga

Nunka no kore bo vehíkulo bou di influensia.
Riba e límite legal ta prohibí.

Hèlm

Bisti un hèlm aprobá ku ta pas bo, riba skuter, motosaikel òf ‘quad’.
Hende ku ta kore baiskel no ta obligá pa bisti un hèlm.

Molèster i responsabilidat

Evitá bochincha innesesario.
Respetá lugá di stashoná outo pa hende ku limitashon.
No bandoná un aksidente sin asumí bo responsabilidat.

Mamai

E wela sabí pa un Boneiru mas seif.

A diseñá e kampaña akí pa tur hende na Boneiru ku ta partisipá na tráfiko, pa motibu ku siguridat ta un responsabilidat ku nos ta karga huntu. Mamai ta e wela típiko ku ta mira tur kos i tin un opinion tokante tur kos – pero semper a base di amor. Ainda e ta kòrda tempu ku kaminda tabata di tera, e konosé tur bòrchi di tráfiko i e ta kere firmemente:

“E reglanan no t’ei pa molèstiá bo, dushi, pero pa sòru ku tur anochi bo ta yega kas bèk seif.”

E ta bati ku su slòf riba asfalt ora atrobe un hende a keda sin duna direkshon, i riba su pòrch tin un solushon pa kada problema di tráfiko – òf a lo ménos ta papia tokante esaki, semper ku un pastechi òf un pida bolo i un kòpi di kòfi stèrki. E ta atento, skèrpi i semper e tin un palabra kla na boka ei.

“Dushi, nunka mi no a mira un hèlm daña bo kabei, pero si mi a mira hèlm skapa bida di hende.”

 

Hèlmpi

Siguridat na un manera plasentero

E kampaña akí ta enfoká riba tur hende na Boneiru ku ta hasi uso di skuter i motosaikel, prinsipalmente hóbennan i studiantenan, i e ta introdusí un figura rekonosibel i kreativo, yamá Hèlmpi. Hèlmpi ta mas ku solamente un hèlm; e ta un yabero rekonosibel i un íkono popular, komparabel ku e konosido serbes Heineken. E meta ta pa hóbennan bai hala atenshon di otro ku ‘Hèlmpi?!”, kada biaha ku nan bai kore nan vehíkulo, sifuera e ta un parti lógiko di e vehíkulo akí: “Bo tin un Hèlmpi mas?”

Na un manera humorístiko e kampaña ta konektá ku situashonnan kaminda normalmente mirá hende ta lubidá di bisti un hèlm. Amigunan ta kòrda otro ku e pregunta simpel: “Hèlmpi t’ei?” Esaki ta krea un kultura kaminda bistimentu di un hèlm ta algu lógiko, ‘great’ i ‘trendy’.

Kapitan

E kampaña akí ta spesial pa tur hende na Boneiru ku tin un reibeweis, hóben òf hende grandi, habitante òf bishitante, pa motibu ku tur hende ta kontribuí na un isla mas seif.

Kapitan no ta un persona spesífiko, pero e por ta tur hende: bo tio, bo tata, bo amiga òf bo mes. Ora bo skohe pa no bebe pasobra bo ta kore outo, simbólikamente bo ta bisti bo pèchi di kapitan i bo ta bira e héroe di e anochi. E kapitan sigur gusta fiesta i e tambe ta gosa di bon ambiente, pero e ta komprendé ku kore outo na un manera responsabel ta krusial pa hiba tur hende kas na un manera seif.

Na fiesta, na un festival òf den bida nokturno bo por rekonosé e persona akí na su pèchi di kapitan ku ta hala atenshon. Tin ora e ta shofùr di un bùs chikitu ku ta hiba e baidónan di fiesta kas, òf netamente un hende ku gratuitamente i kreativamente ta ofresé tèst di supla na su amigunan òf na hende deskonosí. Imaginá bo un anochi kaminda bo amigunan ta pasando bon den fiesta, alegre i sin preokupashon; solamente un di nan orguyosamente tin e pèchi di kapitan bistí, un señal bon kla ku e anochi ei e ta asumí su responsabilidat. Pa medio di presentá storia rekonosibel i klarito asina, nos ta laga tur hende komprendé ku siguridat den tráfiko ta un responsabilidat kompartí – i ku tur hende por ta Kapitan di Mardugá, simplemente pa medio di hasi e eskoho korekto. Huntu nos ta sòru pa Boneiru keda seif pa tur hende ku ta manehá un vehíkulo akinan.